povratak

Što prije riješimo komplicirana politička pitanja u BiH, tim prije ćemo ubrzati i gospodarski rast

Predsjednik Uprave HT-a Mostar Vilim Primorac za Večernjak govori o poslovnim rezultatima, telefoniji, strateškim planovima i političkoj situaciji u BiH.

Prije svega, želio bih Vas upitati s kakvim poslovnim rezultatima posluje poduzeće od Vašeg dolaska na mjesto predsjednika Uprave HT-a Mostar?

Rezultati su više nego optimistični! Pored brojčanih pokazatelja o uspješnosti poduzeća mogu kazati da su ovakvi rezultati ostvareni u vrlo složenom političkom i gospodarskom okruženju. I ovi vanjski faktori su značajno utjecali na uspješnost poduzeća, ali i pored pobrojanih otežavajućih okolnosti, sa sigurnošću mogu tvrditi da smo u prvih pet mjeseci poslovali više nego uspješno.

Možete li nam konkretnije pojasniti o kakvim rezultatima je riječ?

Prihodi bilježe rast od 11% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je oko 6,5 milijuna KM više u odnosu na isto razdoblje u 2010. godini. Mogu kazati kako su prihodi na razini planiranog u tekućoj godini. Što se tiče planiranih rashoda za ovu godinu, tu se osjeti znakovit pad i rashodi su u ovom razdoblju manji za 14% u odnosu na planirano. To su neki glavni pokazatelji poslovanja u proteklom razdoblju.

Kakva je situacija s fiksnom telefonijom, jer je trend negativan, ne samo u BiH, nego i šire?

Iako je taj trend već pomalo postao zabrinjavajući, u HT-u Mostar situacija je malo drukčija. Naime, HT Mostar je u proteklom razdoblju ostvario 2% više korisnika u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovo je rezultiralo znatnim povećanjem ADSL korisnika kojih je znatno više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Što je s investicijama u ovoj godini?

Capex je veći za 15% u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini, ali je u odnosu na plan manji za 17%. Razlozi za manju realizaciju od planiranog su zbog kašnjenja u provedbi pojedinih projekata, IPTV, prenosivost brojeva i dr. Nedavno je HT Mostar novčano sankcioniran od Regulatorne agencije za komunikacije što nije implementirao uslugu prenosivosti brojeva.

Koji su razlozi što ste kasnili s provedbom projekta prenosivost brojeva?

Sve procedure nabave tehničkog rješenja za prenosivost brojeva morali smo sprovoditi sukladno Zakonu o javnim nabavama, što vrlo često usporava dinamiku poslovanja. Tek u četvrtom pokušaju sklopljen je ugovor s isporučiteljem rješenja za prenosivost brojeva u fiksnoj mreži. Taj ugovor je u fazi realizacije.

Koji su Vam strateški planovi za ovu godinu?

Već u prethodnim odgovorima sam spomenuo neke od njih, npr. IPTV, a tu bih još naveo i proširenje kapaciteta 3G radijske mreže. Pored toga implementiran je novi IN sustav. Za naredno razdoblje planirana je provedba još nekih novih sustava koji će biti dobra podloga za uvođenje novih usluga. A sve u konačnici kako bi zadovoljili sve zahtjevnije tržište i specifične potrebe korisnika naših usluga.

Za kraj lipnja zakazana je sjednica Skupštine društva. Kako vidite razvoj situacije na samoj skupštini, a i nakon održavanja iste?

Teško je prognozirati daljnji razvoj situacije, ali mogu sa sigurnošću tvrditi kako iščekujemo što žurnije razrješenje kako bismo mogli svu svoju energiju usmjeriti na implementaciju zacrtanih ciljeva, bez prevelikog uplitanja i miješanja politike. Do sada smo energiju trošili na sporedne stvari, ali očekujem kako će i tomu doći kraj i onda ćemo ući u sferu dinamičnijeg poslovnog razvoja. Što se tiče Skupštine, vjerujem kako će biti održana u adekvatnim uvjetima, bez tenzija i sve u cilju izlaska iz ove situacije koja nikomu ne odgovara.

Na službenom ste putu u Italiji u sastavu šireg izaslanstva BiH! Kakvi su rezultati polučeni na tom skupu?

To je mediteranski forum, pod nazivom, Forumed 2011, tu su zemlje iz regije, i to Albanija, BiH, Hrvatska, Italija, Maroko, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska, Rusija, Srbija, Tunis i Turska. To je političko-ekonomski forum koji organizirana regija Abruzzo, Italija. Forum je otvorio Franco Frattini, ministar vanjskih poslova Italije. Navedenom Forumu nazočile su visoka izaslanstva svih pobrojanih zemalja.

Izaslanstvo BiH predvodio je dr. Dragan Čović. Drugo izaslanstvo su činili gospodarstvenici iz Bosne i Hercegovine, dok je treće izaslanstvo bilo ispred grada Mostara.

Izaslanstvo je istaknulo kako je Italija značajan trgovinski partner BiH, s vrlo velikim mogućnostima ulaganja. Izravna strana ulaganja se kreću oko 50 milijuna eura, što je za zemlju kakva je Italija više nego skromno. Stoga su pozvani talijanski poslovni ljudi da ulažu u BiH, poglavito su interesantni infrastrukturni projekti, zatim energetika, poljoprivreda, telekomunikacije itd. Čak se razgovaralo i otvaranju zračne linije na relaciji Mostar-Pescara.

I na koncu, moram upitati i za političku situaciju u BiH, jer je i poslovanje HT-a Mostar izravno vezano za ovu problematiku.

Dijagnosticirani su mnogi problemi koji su zahvatili naše društvo, ali rješavanje istih ide sporo ili skoro nikako. U ovako kompliciranoj i nefunkcionalnoj i složenoj državi mora funkcionirati kako pravna država tako i iznalaženje kompromisnih rješenja. To moraju biti rješenja takve prirode da se svi osjećamo jednako vrijedni i ravnopravno zastupljeni, što do sada nije bio slučaj. Što prije riješimo otvorena i komplicirana politička pitanja, tim prije ćemo doći u situaciju da ubrzamo i gospodarski rast, a znamo kako gospodarski rast utječe na mnoge segmente života.