INTERVJU Večernji list BiH: Vilim Primorac, predsjednik Uprave HT-a Mostar

Korisnicima HT-a nudimo sve jeftinije i bolje usluge, slijede nove investicije Posljednjih nekoliko godina naslovnice novina, internetskih portala, svih elektroničkih medija ‘krasile’ su afere iz Hrvatskog telekoma Mostar kojima je narušen ugled ove kompanije, a prijašnja uprava gotovo desetljeće nije ulagala u tehnološki razvoj, čime je drastično smanjivan poslovni rezultat. Više slučajeva zbog kriminala prijašnje uprave je završilo na sudovima ili je u fazi istrage. Nova uprava kojoj je od ove godine na čelu Vilim Primorac, bankar s dugogodišnjim iskustvom, koji je u jednome mandatu bio i zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, očekuje rast i jačanje HT-a Mostar, najavljuje ulaganja u razvoj kompanije.

• Kako biste ocijenili poslovna kretanja u kompaniji ove godine kao i odrednice ekonomskog okruženja telekomunikacijskog sektora?  

U kontekstu domaćeg ekonomskog okruženja treba istaknuti kako ovaj trenutak jednim dijelom određuje sama kretanja u okviru telekomunikacijskog sektora. S druge strane, značajan je utjecaj specifičnih odrednica konkurencije u okviru samog sektora, kao i visoke senzitivnosti prema razvoju tehnologije i životnim ciklusima pojedinih proizvoda i usluga koje se nude krajnjim korisnicima komunikacijskih usluga. U svijetlu ekonomskih kretanja u zemlji, nedvojbeno mogu ustvrditi kako kretanje realne promjene BDP-a konačno ohrabruje i ujedno ukazuje na pozitivnu dinamiku u ovoj godini, s ostvarenim realnim rastom BDP-a oko 3% u prvom polugodištu godine u odnosu na isto razdoblje prethodne.

Objavljene brojke evidentno potvrđuju ocjenu kako će ova godina biti obilježena najvećim rastom ekonomskih aktivnosti u ovom desetljeću.
Ovakav trend tijekom ove godine rezultat je dva ključna elementa - poboljšanja vanjskog okruženja s ekonomskim rastom u okviru Euro područja, pri čemu i zemlje regije ostvaruju pozitivne promjene BDP-a; te konačno znakova porasta domaće potražnje kao unutarnjeg i ne manje bitnog činitelja rasta. Vanjski utjecaji potpomognuti ekspanzivnom monetarnom politikom Europske središnje banke kroz politiku gotovo nulte referentne kamatne stope (0,05%) i nekonvencionalnim mjerama monetarne politike, s “ubrizgavanjem” u sustav skoro 1 100 milijardi eura do rujna sljedeće godine, imaju blagotvoran utjecaj na porast vanjske potražnje. Tako se ovi utjecaji kanaliziraju prema jugoistočnoj Europi i domaćem izvoznom sektoru, pa se bilježe solidne stope rasta robnog izvoza.

 

• Nakon očitih znakova pokretanja pozitivnih procesa u ekonomiji tijekom ove godine, već se sada mogu dati očekivanja za 2016. godinu. Kao čelnik jednog od lidera u telekomunikacijskom sektoru vrlo dobro ste upoznati s ekonomskim kretanjima, što možemo očekivati u idućoj godini i kakve su Vaše prognoze u tom pogledu?

Dakako, u najširem smislu očekujemo zadržavanje tempa rasta ekonomskih aktivnosti na razinama blizu 3 posto. Siguran sam da će napori uloženi u poboljšanje ekonomskog ambijenta i provedba reformske agende dati izravne i neizravne učinke u tom smjeru. Nije naodmet primijetiti kako izvršne vlasti, nakon dugogodišnjeg zastoja, ulažu značajne napore za podnošenje aplikacije za stjecanje statusa kandidata Europske unije. Svakako, nakon višegodišnjih vrlo loših izvješća o napretku prema EU, koje je objavila Europska komisija, svjedoci smo ovogodišnjeg, u cjelini gledajući, znatno pozitivnijeg izvješća, što nas čini optimistima kako će se ovi procesi dinamičnije odvijati u pozitivnom smjeru. To, pak, nesumnjivo ima odraza u poboljšanju poduzetničke klime, prilagođavanjem i stvaranjem zakonskih okvira temeljenih na smjernicama Europske unije. U idućoj godini zasigurno možemo očekivati izlazak iz višegodišnje deflacije, kao izrazito opasnog ciklusa pada potrošačkih cijena, pri čemu se s velikom vjerojatnošću može navesti kako će se raditi o prihvatljivim i optimalnim, rekao bih, suštinski vrlo niskim razinama inflacije bez uzrokovanja bilo kakvih negativnih poremećaja.

Sve u svemu, ako ne bude nepredviđenih i ekstremnih ekonomskih šokova globalne prirode, koji se bar zasad ne naziru u velikoj širini i dubini, ili nepogoda kakve su se dogodile prethodnih godina, uz nastavak ekonomski aktivnog djelovanja izvršnih vlasti na svim razinama ekonomski oporavak bi trebao zadržati tempo rasta u nadolazećoj godini.

 

• Ukazali ste na činjenicu kako telekomunikacijski sektor ima svoje specifičnosti, pa  odnosi u određenoj mjeri  ne prate samu dinamiku ekonomije. Što možemo reći kakvo je stanje telekomunikacijskog sektora u Bosni i Hercegovini? 

Prije svega, jasno je da ključni telekomunikacijski operateri i ovaj sektor u cjelini predstavljaju jedan od najrazvijenijih sektora u zemlji. Dakle, bez obzira što ekonomski pokazatelji u ovoj godini rastu, stupanj konvergencije ekonomije prema razvijenijim europskim ekonomskim sustavima je niži u odnosu na onaj koji je dosegao telekomunikacijski sektor. Imajući u vidu stadij ekonomskog razvoja ukupne ekonomije te iznadprosječan i viši stupanj razvoja telekomunikacijskog sektora, već je samo po sebi jasno kako ovaj sektor nije tako visoko pro-cikličan prema naznakama intenzivnijeg ekonomskog rasta. Istodobno, specifičnosti ovog sektora ogledaju se i u karakteru životnih ciklusa pojedinih proizvoda i usluga koje se supstituiraju drugima, rekao bih, sofisticiranijim, gdje je s jedne strane  potrebna razina tehnološkog znanja i određeno vrijeme prihvaćanja od korisnika u našim uvjetima. Ako izravnije sagledavamo ovu problematiku, evidentno je kako MMS poruke “izumiru”, a u isto vrijeme prisutno je značajno smanjenje SMS poruka. Ovakva tendencija jasno ukazuje na činjenicu primjene alternativnih načina komuniciranja i supstituciju jednog oblika komunikacije drugima, koji su ekonomičniji i nalaze se u uzlaznoj fazi životnog ciklusa. Ovakav globalni trend osjeća se i na domaćem tržištu, a slabija kupovna moć domaćeg stanovništva, zajedno s drugim elementima, u određenom dijelu priječi prihodovnu supstituciju temeljenu na novim proizvodima i uslugama iz područja telekomunikacija.

 

• Kad smo već kod temeljnih proizvoda/usluga koje nudi telekomunikacijski sektor u BiH, možete li nam reći što pokazuju brojke u smislu njihove iskorištenosti i kakve su perspektive u tom pogledu?

Imajući u vidu ukupan broj korisnika ključnih telekomunikacijskih usluga, onda se posljednjih godina ukupno bilježio rast, premda su obzirom na vrstu osnovnih telekomunikacijskih usluga ostvareni različiti intenziteti i smjerovi kretanja. Kada se prema relevantnim i potpunim statističkim podacima za kraj 2014. godine, objavljenim od nadležnih institucija, zbroje korisnici fiksnih, mobilnih i internet usluga, dolazi se do brojke od 5,95 milijuna, pri čemu se brojke fiksnih telefonskih usluga sagledavaju kroz tri dominantna operatera na području BiH. Rekao bih kako je strukturno gledajući najznačajniji udjel korisnika mobilne mreže i usluga, pa je na kraju 2014. godine broj dosegao skoro 3,5 milijuna, dok je ostvareni broj korisnika fiksne telefonske mreže 0,85 milijuna, a korisnika internet usluga 1,6 milijuna.

Na prvi pogled reklo bi se da je BiH znatno ispod standarda razvijenih europskih zemalja i jugoistočne Europe u stupnju korisnika pojedinih telekomunikacijskih usluga prema broju stanovnika. No, kad bi se u obzir uzeli podaci stanovništva koje je stalno prisutno i u tom kontekstu broj kućanstava, te napose razina BDP-a po stanovniku u paritetu kupovne moći prema prosjeku EU kao korektivna varijabla, ustvrdio bih da su brojke korisnika fiksnih i mobilnih usluga na visokom stupnju u zadanim socioekonomskim okvirima te ne oslikavaju perspektive rasta bez konvergencije kupovne moći i ekonomije u cjelini prema prosjeku EU. Iako, ako se pogleda s druge strane, psihološki momenti i dostupnost mobilnih uređaja stvara određene impulse prema rastućim momentima korisnika mobilnih usluga.

Što se tiče broja korisnika Internet usluga,  on evidentno pokazuje znatno manju brojku u odnosu na broj prisutnog stanovništva i svakako odražava potencijale rasta.    

Istodobno, s tehnološkim razvojem također raste broj korisnika Pay TV-a i jasno je kako još uvijek ima potencijale rasta. Upravo suvremene karakteristike ove usluge su da uz prijem televizijskih sadržaja korisnicima omogućava interaktivnost, i dodatne fiksne i mobilne usluge određuje njenu atraktivnost. Dakle, unatoč određenim ograničenjima optimist sam u pogledu razvoja telekomunikacijskog sektora, a zadovoljstvo korisnika će zasigurno rasti u bliskoj budućnosti brojem, vrstom, i brzinom, uz visoku kvalitetu i dostupnost telekomunikacijskih usluga.

 

• Upravo ste otvorili jedno od ključnih pitanja, što korisnici telekomunikacijskih usluga mogu očekivati kada je u pitanju kvaliteta usluga, kao i kakve u tom pogledu cjenovne koristi mogu očekivati?

Kao što sam rekao telekomunikacijski sektor već je jedan od najrazvijenijih sektora u okviru ekonomskog sustava i sektora u zemlji, te u svojoj ponudi i korištenju proizvoda i usluga prelazi sam stadij ekonomskog razvoja BiH, mjeren u odnosu na prosjek Europske unije. U isto vrijeme, morfološki gledano, slobodnim ulaskom operatera u ovaj sektor stvorila se snažna konkurencija, koja egzistira sad već više godina, tako da je za razliku od drugih sektora, gdje je državno vlasništvo dominantno, iščeznuo monopolistički karakter samog sektora i razvila se snažna konkurencija među telekom operaterima.

Dakako, odvijanjem ovih ekonomskih procesa profitirali su sami korisnici usluga u kvalitativnom i cjenovnom smislu, a u najbitnijem, temeljne fiksne telefonske usluge i mobilne usluge postale su cjenovno jeftinije i u cjelini dostupnije širem krugu korisnika. Isto tako, Internet usluge postaju sve korištenije od strane korisnika, iako u tom dijelu sigurno ima još dosta prostora za masovniju upotrebu.

• Tehnički napredak drastično mijenja oblik komunikacije. Koliko se u tome smislu HT Mostar prilagođava ovim trendovima?

Promatrajući s aspekta HT ERONET-a mogu reći kako je jedan od naših strateških ciljeva ponuditi korisniku najbolji proizvod ili uslugu uz prihvatljivu cijenu, odnosno postići najvišu razinu omjera visoke kvalitete i širine usluga u odnosu na cijenu koju korisnik plaća. Zasigurno mogu poručiti kako će tvrtka u tom pogledu još intenzivnije pratiti potrebe korisnika i na najvišoj tehnološkoj razini, a pri tome uz jednostavnost, na najbolji mogući način zadovoljavati potrebe svojih korisnika. U tom svijetlu, stalne promjene i tehnološki napredak iniciraju kontinuiran proces tehničko-tehnološkog razvoja, pa sam siguran da ćemo radom našeg vrhunskog tima iskusnih stručnjaka i najvišom razinom znanja odgovoriti izazovima tehnološkog napretka, a sve s ključnim ciljem zadovoljenja potreba naših korisnika za novim i sofisticiranijim proizvodima i uslugama.

 

• U prethodnom razdoblju bili smo svjedoci određenih afera i negativnog imidža tvrtke, možemo li reći kako je ovo sad stvar prošlosti?

Prije svega, treba naglasiti kako se svi skupa moramo okrenuti budućnosti i našem primarnom cilju povezanim s pro-aktivnim pristupom daljnje izgradnje tvrtke i njenog podizanja na višu razinu u svakom pogledu, naprosto, zbog činjenice kako je to stalan proces koji iziskuje dodatni angažman svih nas u tvrtki. Isto tako, uvjeren sam da je rudimentaran pristup pojedinih struktura, općenito nekarakterističan za korporativni sektor i telekomunikacije,  te tako nametnut negativan imidž doista iza nas, a osjeća se značajan napredak u jedinstvenom pristupu svih zaposlenih u doprinosu rastu i razvoju tvrtke. Novi tim menadžera zajedno sa svim uposlenicima, kao najvišom vrijednošću ove tvrtke, siguran sam da će uložiti maksimalne napore u nastavku stjecanja najviše razine korisničkog povjerenja, stvaranju dodane vrijednosti za naše korisnike i značajnom širenju broja korisnika.
Također, treba podcrtati kako dugogodišnje iskustvo i znanje djelatnika predstavlja naše bogatstvo, iako kao i svaka tvrtka u svojoj organizaciji, ponajprije, iz bioloških razloga postoji određen broj djelatnika spremnih za mirovinu. Uvažavajući njihov radni vijek u tvrtki kroz radni doprinos u dužem nizu godina, kao i u cjelini respektirajući što su učinili za njeno dosadašnje poslovno djelovanje, njegujemo socijalno osjetljiv pristup nagrađivanja prilikom prijevremenog umirovljenja u skladu s visokim standardima koji proistječu iz pravnih okvira. Tako na najbolji način pozitivno djelujemo prema zajednici posebno cijeneći doprinos naših dugogodišnjih zaposlenika.

 

• Koji su vaši strateški ciljevi u idućem razdoblju i što korisnici vaših proizvoda i usluga mogu očekivati?

Ključne strateške ciljeve na koje smo posebno fokusirani možemo podijeliti u više područja – organizacijske, tržišno-korisničke, tehnološke i financijske. U tom kontekstu želimo maksimalno dinamičnu organizaciju koja treba odgovoriti potrebama korisnika u promptnoj isporuci proizvoda/usluga najviše razine kvalitete. Upravo sam prije rekao kako nam je jedan od ključnih strateških ciljeva najviša kvaliteta proizvoda i usluga uz prihvatljivu cijenu za svakog našeg korisnika.

Na koji način mislite te ambiciozne planove u predstojećem razdoblju ostvariti?

Svakako, poštujući temeljna ekonomska načela cilj nam je profitabilno poslovanje, temeljeno na pozitivnim pokazateljima uspješnosti poslovanja u idućem razdoblju. Naravno, jedno od ključnih polazišta je rast tvrtke i tržišnog udjela u pojedinim kategorijama, čemu bi posebno trebao doprinijeti učinkovit rad našeg prodajnog i marketinškog osoblja, uz izrazito visoku tehnološku razinu kao jednu od ključnih pretpostavki rasta i razvoja. Siguran sam da će sinergijski rad svih nas u HT ERONET-u imati efekte u ispunjenju strateških ciljeva. U tom pogledu, podcrtao bih kako je otvorenost, jedinstvo i sinergija svih zaposlenih ključ u ostvarenju ciljeva, a zadovoljstvo interne i eksterne javnosti jedan je od naših fokusa. Raznolikost u primjeni visokih stručnih znanja i iskustva iz različitih područja je naša vrijednost, a međudisciplinarnost u stručnom smislu je naša komparativna prednost koju jedinstvenim i odgovornim pristupom zaposlenih trebamo iskoristiti u rastu našeg tržišnog udjela.

 
Onaj tko se ne prilagodi novim uvjetima koje diktira tržište, nema izgleda uspjeti, ali niti opstati. Što u tome kontekstu planirate raditi?

Jedan od ključnih strateških ciljeva predstavlja tehnološki razvoj za koji sam siguran kako će naići na pozitivan odaziv naših korisnika u usvajanju proizvoda i usluga baziranih na novim tehnologijama.  Treba naglasiti da je HT ERONET  lider na tržištu u distribuciji TV sadržaja, a na zadovoljstvo naših korisnika već danas možemo odgovoriti na potrebe svojih korisnika i isporučiti kombiniranu, a pri tome vrhunsku fiksnu, mobilnu, internetsku i TV uslugu. Ova nas ponuda izdvaja u odnosu na konkurenciju, a očekujemo konvergenciju medija kojom bi ponudili HOME.TV uslugu na različitim medijima, te tako u skladu sa suvremenim svjetskim trendovima omogućili za naše korisnike iznimno atraktivnu “multiscreen” ponudu.

Zaključio bih s činjenicom kako pozitivna iskustva našeg strateškog partnera i suvlasnika u ishodištu vezanog za Deutsche Telekom iz Njemačke daju dodatnu dimenziju sigurnosti, stabilnosti, što u konačnici jamči primjenu suvremenih i najrazvijenijih modela poslovanja na zadovoljstvo svih naših korisnika.                  •.